Vegeanarhija
20.08.2007., ponedjeljak
Ovčice
 Samo nekoliko tjedana nakon rođenja, janjadi se probuše uši, repovi im se režu, a mužjaci bivaju kastrirani bez anestezije. Prema predstavniku reformi australskog zakona, M. D. Kirbyju, australske ovce godišnje pretrpe oko 50 milijuna operacija koje bi se smatrale okrutnima da se obavljaju na mačkama ili psima. Smatra se normalnim to što se smrtnost visoka (20-40% pri rođenju ili prije osmog tjedna života od hladnoće ili gladi), 8 milijuna odraslih svake godine od bolesti, nedostatka smještaja i nebrige. Milijun njih umire unutar 30 dana od striženja! RUNO Najčešće uzgajana vrsta ovaca je Merino, uzgojena s više nabora kako bi se proizvela veća količina vune.  Teško podnosi vrućinu (uzrok smrti ljeti), u naborima se sakupljaju urin i vlaga. Muhe, privučene vlagom, liježu jaja u nabore kože i ličinke tada doslovno mogu ovcu živu pojesti. Zbog toga stočari režu velike komade kože sa stražnjih dijelova neanesteziranih nogu janjaca. Na taj se način dobiva glatka koža sa ožiljcima u koju se neće ugnijezditi muhe. No, krvave rane često postanu meta muha prije nego uspiju zacijeliti-tim se postupkom više ubija ovaca, nego ih se spasi.    Starenjem, ovce se podvrgavaju brušenju zubi bez anestezije, jer stočari smatraju da to smanjuje gubitak zubi i da time se produljuje život ovaca. Bruse ih brusilicom na baterije ili režu zub blizu razine desni-time se razotkriva osjetljiva srž zuba i uzrokuje jako krvarenje.  ISPLATIVOST Kao i ostala ''roba'', životinje mogu postati žrtvama fluktuacija ekonomije. 1990. godine, 10 milijuna australskih ovaca je ubijeno i pokopano u masovne grobnice jer su zbog dugotrajne suše i niskih cijena vune postale gotovo bezvrijedne!! Kod striženja je najvažnija brzina. ljudi koji obavljaju taj posao obično se plaćaju po količini vune, a ne po satu, što ih potiče da rade brzo, a time i nemarno. Jedan očevidac je rekao: ''Štagalj za striženje je vjerojatno jedno od najgorih mjesta na svijetu što se tiče okrutnosti prema životinjama. Vidio sam šišače kako udaraju ovce sa spravama za šišanje ili škarama dok im njuške nisu prokrvarile. Vidio sam ovce sa napola oguljenim glavama.''  Kada ovce ostare i nisu više učinkoviti proizvođači vune, transportiraju se u udaljene klaonice vlakovima i kamionima bez hrane i vode. Kad koja padne, pregaze ju ostale prestrašene životinje. Po dolasku one umiruće i umrle stavljaju se na hrpu. One sa upalom papaka vuku se na koljenima.  IZVOZ NA BLISKI ISTOK Najgori oblik okrutnosti je izvoz 7 milijuna ovaca svake godine iz Australije na Bliski Istok, što vijeće za vunu Australije predstavlja kao važnu komponentu industrije vune i ovaca. Te ovce prelaze ogromne udaljenosti dok ne stignu do hranilišta gdje se drže do ukrcavanja na brodove. Mnogo ovaca, bolesnih ili ozlijeđenih od putovanja, zbog prenapučenosti, bolesti i loše hrane, umire u oborima. 18 % ovaca umrlo je od hladnoće. Preživjele ovce, odvode se u krdima na velike brodove slične onima u kojima su se ranije prevozili robovi.  Na brodu 125 000 ovaca nemaju mjesta niti da sve odjednom legnu ili dosegnu hranu. Uvaljene u vlastiti otpad tijekom 3 ili više tjedana, obolijevaju od morske bolesti, temperaturnih ekstrema, raznih drugih bolesti i ozljeda.  Mlađe životinje ili mladunčad rođena na putu obično umire pregažena od ostalih životinja. Stopa smrtnosti na brodu dostiže čak 10%, a na svaki ovcu koja umre dolazi velik broj drugih koje obolijevaju ili bivaju ozlijeđene.  Na kraju putovanja do Bliskog Istoka, preživjele ovce se ubijaju u ritualnom klanju (Halal). Budući da muslimanski zakoni ne zahtijevaju da se nož naoštri između 2 klanja, ovcama se obično otvaraju grla tupim noževima. Očevidac i klaonici u Bahrainu tvrdi da se s klanjem počinjalo čim bi se obori napunili. ''Ovce bi mahale glavama, očigledno zbunjene, pokušavajući ustati i oglasiti se dok im je krv sukljala iz grla''. Preostale ovce se natrpaju u prtljažnike automobila za kasnije klanje u kućama kupaca.  VELIKA ZABLUDA! Mnogi ljudi misle da striženje ovaca pomaže životinjama koje bi inače bile opterećene s previše vune. Međutim, bez ljudskog uplitanja, ovce imaju upravo dovoljno količine vune da ih zaštiti od temperaturnih krajnosti. Runo predstavlja uspješnu izolaciju i od hladnoće i vrućine. Prije izuma šišača, u 1000. godini prije Krista, jedini način za dobivanje vune bilo je čupanje tijekom sezone linjanja. Uzgajanje za stalan rast počelo je nakon pojave šišača.   Ovo je najstrašnija fotografija koju sam pronašla. I ove gore su dovoljno strašne. Zato ju stavljam u link. MOJE MIŠLJENJE: Toliko ovaca kod nas sada umire jer nemaju što piti ili piju more. Trpe velike muke i žeđi. Nije čovjek jedini kojemu ove vrućine smetaju. Godinama se runo nakon strižanja baca jer je cijena otkupa premala, manja od samih troškova čišćenja. Runo se onda baca uokolo i zagađuje prirodu, prije svega svojim smradom. Ako se pali, opet jako smrdi, a i štetno je za atmosferu, prije svega zbog sumporovih spojeva. Hvala Udruzi prijatelja životinja na informativnim letcima i fotografijama.   Neka i ostale budu tako sretne. |
25.07.2007., srijeda
Usvajanje vegetarijanske prehrane učinkovitije je u smanjivanju globalnog zatopljenja od smanjivanja emisija iz automobila ili elektrana
|
Milijarde kokoši, purana, svinja i krava koje su nagurane u tvorničkim farmama svake godine proizvedu enormne količine metana, kako u svom probavnom sustavu tako i iz 50 tona izmeta kojeg proizvedu svake sekunde. Svaka molekula metana je više od 20 puta učinkovitija od CO2 u zarobljavanju topline u našoj atmosferi!!  MARS  VENERA Jedna kalorija životinjske bjelančevine zahtijeva više od 10 puta toliku potrošnju fosilnog goriva oslobađajući više od 10 puta CO2 nego jedna kalorija biljne bjelančevine. Kišne šume se sijeku ekstremnom brzinom za pašnjake i za uzgoj žitarica za ishranu krava. Krčenje drveća u kišnim šumama ne samo da stvara više stakleničnih plinova kroz proces uništavanja, nego također umanjuje i izvanredne korisne učinke koje to drveće osigurava (to već znate).  Kao što kaže Paul McCartney: ''Tko god želi spasiti planet, sve što mora učiniti jest prestati jesti meso. To je najvažnija pojedinačna stvar koju možete učiniti.''  Andrea Gordon u svom članku ''Ako reciklirate, zašto jedete meso?'', kori nas da ''Postoji izravan odnos između jedenja mesa i okoliša. Vrlo jednostavno, ne možete biti zaštitar okoliša-mesojed.'' |
22.07.2007., nedjelja
Pilići
|
30% kokoši nesilica u kavezima ima slomljene kosti. Muški pilići ubijeni su gušenjem, plinom ili gnječenjem za pseću hranu. Nakon 18 mjeseci života (400 proizvedenih jaja) šalje ih se u klaonice, a njihovo meso koristi se za proizvodnju pseće hrane, JUHA, U MENZAMA, VRTIĆIMA, ŠKOLAMA!… Prirodni vijek pileta iznosi 15-20 godina. Na farmama oni ne žive dulje od 6-7 tjedana. Najčešći uzrok smrti je srčani udar, gušenje, glas ili stres.  Bojler pile (pile koje se uzgaja zbog mesa-za roštilj ili pečenje) hrani se hormonima, ono brzo raste, a noge mu ne mogu podnijeti veliku težinu i zato 90% ih ima deformacije pri hodu. Masa 8 tjedana starog pileta je 7 puta veća nego onog od prije 25 godina. Prilikom utapanja u kipuću vodu, kako bi im perje otpalo, 20% pilića je još uvijek živo.  Pileće meso sadrži istu količinu kolesterola kao i goveđe meso. Jedno jaje sadrži dvostruko više kolesterola nego jedan hamburger. Mašine za klanje krcate su fekalijama i truplima se šire bakterije, pa je 90% mesa zaraženo samonelom i drugim opasnim bolestima. Kokoši se hrane arsenom kako bi se zaštitile od parazita te da bi se potaknula proizvodnja jaja. U jajima se nalaze velike količine sumpora koji uzrokuje deformaciju jetre i bubrega.  Samo u SAD-u pilići proizvedu više izmeta od cijele ljudske populacije, a farme uništavaju okoliš ispuštajući otpad u rijeke i potoke. (prepisano s letka udruge Prijatelji životinja) Koliko često jedete jaja? Znate li da se kokošima zatupljuju kljunovi užarenim žicama kako se ne bi poubijale zbog nedostatka prostora i stresa? Jeste li ikada doživjeli da vam loša kuharica donese polusirovu piletinu? I kada vidite žilicu… znate li što je njome nekad teklo? Jeste li ikada uzeli živo pile i popipali kako je toplo, pogotovo na mjestu ispod krila? Meni osobno su najdraži kada imaju svo perje, samo malo paperja po sebi kao ukras po sredini leđa (kao irokeza). Svi su super, a nijednom ne želim nauditi. Žao mi je ako jesam. Dakle, jedite meso na svoju odgovornost. Ja se bavim sportom i ne jedem meso već 11 mjeseci, a u odličnoj sam kondiciji. O, da, sjećate se kada ste nekad satima morali kuhati piletinu, a na kraju bi još bila tvrda? A danas… meso se nakon 10-ak minuta odmah raspadne od kosti. Ako ne zbog životinja, onda barem zbog sebe prestanite jesti meso. Zapravo, ono je današnjem čovjeku nepotrebnom, kada postoji toliko alternative. Nemojte se prežderavati! Čuvajte zdravlje, jer nije valjda neki debeli Amer i njegov posao važniji od vaših žila? Spriječite naslage celulita, sala, mlitave podlaktice, izađite van na trčanje s prijateljima, igrajte košarku, bilo što. STOP MESU! |
